Korisnik: Lozinka:  
Zapamti me
Nova lozinka?  

 
Sveta Nedelja,
Temperatura: nepoznata
Sjeverozapadni vjetar oživljava priče naših baka
Knjigu Zdenka Bašića kritičari su proglasili najljepšom slikovnicom u 2011. godini
Autor: N. Beluhan/SvenTV, objavi:

Bašićev književni prvijenac odiše snažnim vizualima njegova sjećanja na svoje djetinjstvo, na šume, jezera i močvare svetonedeljskog kraja, sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskog gorja

     Neke davno zaboravljene priče Samoborskoj gorja i Medvednice oživjele su na predstavljanju slikovnice Sjeverozapadni vjetar nagrađivanog ilustratora i animatora Zdenka Bašića iz Bestovja. Svoj književni prvijenac koji je objavio prošle godine, a u kojem potpisuje i tekst i bajkovite ilustracije, autor je predstavio i u Gradskoj knjižnici Samobor pred mnogobrojnom, prvenstveno mlađom, publikom.
Bašić je diplomu je stekao na Odsjeku za animirani film i nove medije zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti 10-minutnim filmom „Priča o snijegu-Anđeli u snijegu“ za koji je nagrađen za najuspješnijeg diplomanta.
U bogat opus autora ubrajaju se između ostalog ilustracija Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić i držićeve Novele od Stanca za koje je dobio nagradu „Grigor Vitez“, zatim Priča o čokoladi autorice Irene Sertić s nagradama„Ovca u kutiji“ i „Kiklop“ te mnogobrojne ilustracije dječjih časopisa Zvrk i Tintilinić. Međunarodnu slavu stekao je ilustracijama Alise u zemlji čudesa i Pinokija. Autor je i animiranih filmova Vesla i Guliver za kojeg je dobio nagradu za najbolji film na Danima hrvatskoj filma. Bašić je i prvi Svetonedeljčan koji je dobio i Porina, uglednu diskografsku nagradu. Nagrađen je za spot Gibonnijeve pjesme Žeđam koji je uradio u zajedništvu s Manuelom Šumbercom.  Radio je i spot za Tolerancu i Vesla, a na osnovi tog spota nastao je
i autorski kratkometražni animirani film "Vesla", za koji režiju, scenarij i animaciju potpisuje isti tim, a glazbu Gibonni. Od 2006. godine surađuje i s The Brigh Agency u Londonu i s drugim engleskim izdavačima.
Neki od likova iz Sjeverozapadnog vjetra već su od prije poznati javnosti, a tek su sada objedinjeni u jednom djelu. Što je razlog tome?
Mislim da je razlog tome što još uvijek neznamo cijeniti i prepoznati ono što je izvorno i što je blago koje posjedujemo u vlastitom dvorištu. Primjerom ću se vratiti na svetonedeljski kraj koji poznajemo. Stari hrastovi, topole i vrbici se ruše, a onda se na njihovo mjesto sade neki „lijepi“ čempresi, borovi, smokve i japanske trešnje... Bez da se ikada upoznala ljepota vrbovih šuma, topolovaca...  jednostavno iščezavaju, kao i priče o jagarima, kvatrima, nevidinčićima. Čuva ih u sjećanju još samo koja stara baka.
Svetonedeljsko područje u kojem ste odrasli i živite prepoznatljivo je u vašim radovima, pa i u ovoj knjizi.
Na mene je puno utjecao i kraj u kojem sam rastao, šume, jezera i močvare u koje sam bježao svakog dana. Ta mjesta su odisala prizorima i slikama o kojima sam slušao iz priča od mojih baka. Tako da je to možda i bio svojevrsan početak koji me „začarao“ toliko. U svakom slučaju kraj i šume u kojima sam rastao vidim kao neki svoj  temelj. To je kraj koji je još uistinu nevidljiv svojim stanovnicima i, nažalost, te šume služe samo kao odlagališta otpada. Močvare i jezera pojedinci nastoje uništiti stvarajući smiješne ribnjake, a prastare hrastove šume, koje još u nekim tragovima ostaju uokolo Svete Nedelje nemilosrdno ravnaju kada god treba mjesto nekoj novoj tvorničkoj hali ili parkiralištu... A to su mjesta koja još danas govore svojim jezikom, jednako kao u davnini i sadrže u sebi duh i srce onoga što ljudi nazivaju tradicijom.  A to je nešto što je na mene utjecalo. I u čemu još uvijek pronalazim svoj mir i svoj izvor. Premda su mnoga stabla i mnoge šumske staze nestale od kada sam bio malo dijete.
U nekoliko navrata na promociji ste spomenuli kako gradnja trgovačkih centara duž savske obale uništava stanište vila iz vaših priča, smatrate li da samim time uništava i nas same?
Ne znam, možda će jednom ljudi uspjeti živjeti bez prirode i duha. Ne bi htio svjedočiti tome vremenu, jel mi je i sada teško na asfaltu...
Sjeverozapadni vjetar predstavlja u neku ruku katalog mitskih bića slavenske baštine. Možemo li reći da ste svojevrsni zaštitnik zaboravljene mitologije ovih krajeva?
Ne znam koliko sam zaštitnik. Ali sigurno mogu biti odan duhu, i prepoznajem to kao sastavni dio sebe i svoga rada. I mislim da će moje priče; bile one u slici ili riječi , na neki način uvijek govoriti o tim grančicama i vodama koje još teku ovim krajem.
Kome je namijenjena slikovnica (knjiga) Sjeverozapadni vjetar, samo mlađoj populaciji ili svima koji u sebi još uvijek njeguju duh djeteta?
Namijenjena je svima koji je imaju volje čitati. I potražiti taj duh, koji je i meni bio prenešen kada sam kao mali slušao te priče.
Jedna od tih je i priča o vjetru kojeg su zvali Zdolec koji je puhao sa sjeverozapada, a donosio je svakojake ideje. Baka je znala govoriti da sam tada kao dijete bio posebno "divlji", čak su i životinje taj dan imale posebne igre i drugačije ponašanje.

U "Sjeverozapadnom vjetru" u kojem ovaj puta potpisuje uz likovni dio i tekst, svoj je osobni, unutarnji stvaralački poriv prožeo pričama koje su mu u djetinjstvu pričale bake te uz iznimno snažne vizuale kreirao svojevrsni intimni spomenar ne samo svojeg djetinjstva već i sjeverozapadnog dijela Medvednice i Samoborskog gorja.
Uz istraživanje, pronalaženje i stvaranje raznih predmeta, tekstova, kostima, lutaka, fotografija i crteža stvorio je fantazmagoričan šumski svijet koji pod krošnjama krije iznenađenja, toplinu, opasnost i gorko-slatku radost odrastanja.


Nepuna tri mjeseca nakon što je Planetopija izdala čarobnu slikovnicu i bajku Zdenka Bašića o vilama, vilenjacima i ostalim mitološkim bićima sa zagrebačkog i samoborskog područja čiji je skraćeni naziv "Sjeverozapadni vjetar" prvo izdanje je rasprodano. Drugo je izdanje knjige objavljeno krajem prošle godine. Kritičari su knjigu proglasili najljepšom hrvatskom slikovnicom 2011. godine, a knjiga je posebna jer od zaborava čuva stare usmene predaje, mitologiju zagrebačkog područja, ali govori i o povratku čovjeka prirodi koju uništava moderni način života. Kakva je to zapravo knjiga, može se vidjeti i u kratkoj animacijskoj najavi na YouTubeu koju je napravio Bašić, jedan od najnadarenijih  mladih hrvatskih likovnih umjetnika.


Tagovi:
|
|
|
Komentari...
Napiši komentar
Autor:
Komentar:
Sigurnosni zbroj:
Sigurnosni zbroj
Upišite zbroj brojeva na slici u dano polje
Trenutno nema napisanih komentara.
Marketing...

Ostale vijesti

Povezane vijesti

14.09.2009. - Bestovje
Bašićev Guliver

Najčitanije vijesti

02.03.2017. - 92438 učitavanja
Damir Halužan kandidat je HDZ-a za gradonačelnika Svete Nedelje
18.05.2009. - 76716 učitavanja
Drugi krug za gradonačelnika
03.02.2017. - 75914 učitavanja
Opet preokret - raspušten svetonedeljski HDZ, Markovinović povjerenik
22.12.2016. - 66314 učitavanja
Dario Zurovec objavio kandidaturu za gradonačelnika
31.05.2009. - 65896 učitavanja
Drago Prahin gradonačelnik
16.02.2013. - 62209 učitavanja
Kredit koji je putovao oko svijeta
27.12.2008. - 59109 učitavanja
Pogodovanje

Arhiva vijesti

Sve vijesti pogledajte u našoj arhivi.
Marketing...
Zlatni ključ d.o.o.
adresa: Vinogradska 4, 10431 Sveta Nedelja
e-mail: zlatni-kljuc@zg.t-com.hr
webdesign: viktor@zlatni-kljuc.com
tel: (0)1 3373 473, fax: (0)1 3373 472